11. NOVEMBAR 2026.
Za domaćinstvo koje razmišlja o promeni grejanja, energetska tranzicija počinje pitanjem koliko će ga to koštati. Za opštinu koja raspisuje konkurs za subvencije, važno je kako da podrška stigne do ljudi kojima je potrebna. U mestu koje živi od uglja, jedno od prvih pitanja je kakvog će posla tu biti za deset godina.
U novoj epizodi podkasta Elektrifikacija 2.0, Vladan Šćekić razgovara sa Stevanom Vujasinovićem, komunikologom za javne politike, o tome kako da sva ta pitanja dobiju mesto u razgovoru o budućnosti energetike u Srbiji.
Šta energetska tranzicija znači u svakodnevnom životu?
Stevan energetsku tranziciju opisuje kao postepenu promenu i izdvaja tri procesa koja je oblikuju. Prvi je smanjenje emisija ugljen-dioksida, odnosno dekarbonizacija. Drugi je decentralizacija, koja otvara prostor da domaćinstva, mala preduzeća i lokalne zajednice imaju veću ulogu u proizvodnji energije i odlučivanju o njoj. Treći je digitalizacija, koja menja način na koji pratimo potrošnju i upravljamo energijom.
U javnosti su često u prvom planu veliki projekti i investicije. U epizodi razgovaramo o tome kako institucije, javna preduzeća i mediji mogu da približe promene ljudima koji pokušavaju da donesu konkretnu odluku. Koliko me sada košta grejanje? U šta vredi uložiti? Kome mogu da se obratim za savet?
Od konkursa za subvencije do budućnosti rudarskih krajeva
Na primeru subvencija razgovaramo o tome šta određuje do koga će podrška stići. Domaćinstvo prvo treba da sazna za konkurs, zatim da proceni koja mera mu odgovara i da obezbedi svoj deo novca. Uslovi konkursa, rokovi i dostupnost saveta utiču na to ko će moći da prođe kroz sve te korake.
Razgovarali smo i o temama
- Energetska pismenost. Kakve informacije građanima i malim preduzećima pomažu da samostalno procene mogućnosti za uštedu i proizvodnju energije.
- Kapaciteti lokalnih samouprava. Koliko ljudi, vremena i novca opštine imaju za nove obaveze i kako njihovo iskustvo sa terena može da pomogne onima koji pripremaju naredni konkurs ili pišu nova pravila.
- Pravedna tranzicija u rudarskim krajevima. Šta promene u energetici znače za radna mesta i razvoj sredina koje zavise od uglja, kao i kakvu ulogu obrazovanje ima u pripremi mladih za buduće poslove.
Ko dobija priliku da utiče na odluke?
Od primera javne rasprave objavljene na Badnje veče do Stevanovog pitanja „Ko pita mlade dok još nemaju sede glave?“, razgovaramo o tome kako vreme i način na koji pozivamo ljude određuju koga ćemo čuti. Važno je i šta se dešava posle rasprave. Da li učesnici mogu da saznaju kako su njihovi predlozi razmotreni i šta se zahvaljujući njima promenilo?
Stevan energetsku tranziciju naziva timskim sportom. Dobar razgovor počinje pitanjima koja ljudi već imaju, a smisao dobija kada njihovi odgovori mogu da utiču na odluku. Ponekad je rezultat jasniji konkurs. Ponekad je to plan razvoja u kojem mladi mogu da zamisle svoju budućnost. U oba slučaja, važno je da razgovor počne dok još ima vremena da se nešto promeni.
Podkast „Elektrifikacija 2.0“ nastao je u okviru projekta Centra za unapređenje životne sredine „Građanska energija za zelenu transformaciju“, koji je deo EKO-SISTEM programa koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.
Prijavite se za vesti i novosti
iz Centra za unapređenje životne sredine
