21. APRIL 2023.

Poštovani narodni poslanici,

Članom 12. predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije se uvodi ograničenje za domaćinstva i privredu u pogledu veličine elektrane koju mogu da izgrade i da njome pokrivaju sopstvenu potrošnju električne energije.

Ovaj predlog je potpuno suprotan interesima domaćinstava i privrede u Republici Srbiji i zbog toga Vas molimo da, kroz amandmane, odbacite čl. 12 – odnosno izmenu čl. 58 važećeg Zakona.

Predlog teksta amandmana: Briše se član 12. predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije.

OBRAZLOŽENJE

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije (MRE) je u januaru 2023. godine predložilo izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koja nije sadržala ograničenja za domaćinstva i privredu.

Tokom javne rasprave o predlogu Zakona nije održan niti jedan događaj na kome bi predstavnici Ministarstva obrazložili novine koje zakon donosi, nego su primedbe i komentari upućivani putem formulara, na imejl adresu MRE.

Naknadno, u izveštaju sa javne rasprave je po prvi put obelodanjen predlog Elektrodistribucije Srbije (EDS) da se instalisana snaga kupaca-proizvođača koji su domaćinstva ograničava na 6.9 kW, odnosno na 150 kW – za privredu (https://mre.gov.rs/sites/default/files/2023/02/izvestaj_o_sprovedenoj_javnoj_raspravi_o_nacrtu_zakona_o_izmenama_i_dop_oie_24.02.2023._godine.pdf). Za uvođenje ovog ograničenja nije ponuđen niti jedan argument od strane EDS, a MRE je prihvatilo ovu primedbu – takođe bez ikakvog obrazloženja.

Napominjemo da su svi ostali predlozi vezani za kupce-proizvođače odbačeni od strane MRE, uz obrazloženje da takvi predlozi nisu predmet izmene Zakona.

Ministarstvo rudarstva i energetike je tek nakon usvajanja predloga Zakona od strane Vlade RS, i upućivanja predloga Zakona Narodnoj Skupštini, po prvi put pokušalo da obrazloži razloge za ovako krupnu promenu koja utiče na sva domaćinstva i sve kompanije u Srbiji:

1. „Postojeće rešenje predviđa da kupci-proizvođači mogu bez ograničenja da se priključuju na elektroenergetski sistem“
Obrazloženje je potpuno netačno: postojeći zakon (čl. 58 – stav 3) propisuje da je maksimalna instalisana snaga kupca-proizvođača jednaka odobrenoj snazi njegovog priključka. Sadašnjim rešenjem, kupcima-proizvođačima je dozvoljeno da proizvode koliko i troše. Uvođenjem ograničenja, kupci-proizvođači neće moći da pokriju sopstvene potrebe, nego će svoju potrošnju moći maksimalno da smanje u proseku za 700 kilovat-časova mesečno (za domaćinstva), odnosno, u slučaju kompanija za 15,000 kilovat-časova mesečno. Ovim ograničenjem će najviše biti pogođene proizvodne kompanije i poljoprivreda, koji su meću najvećim potrošačima električne energije.

2. MRE dalje navodi da su u evropskoj praksi kupci-proizvođači ograničeni po snazi i to uglavnom na male snage (manje od 400 kW).
Obrazloženje je netačno: u zemljama u okruženju, koje su članice EU, ograničenja instalirane snage za kompanije su: u Mađarskoj 500 kW, u Grčkoj 500 kW, u Hrvatskoj 500 kW, u Sloveniji – 80% od snage odobrenog priključka, u Rumuniji – do 1 MW, u Austriji – do 5 MW.

3. „Ograničenje instalisane snage kupaca-proizvođača je potrebno da bi se stvorili uslovi za uvođenje novog koncepta koji postoji u Evropskoj uniji – aktivnog kupca, kroz izmene Zakona o energetici, a koji će omogućiti pre svega privredi da instalira solarne elektrane za sopstvene potrebe i višak proizvedene električne energije da plasira u mrežu, uz pojačanu odgovornost prema operatorima sistema (balansna odgovornost, pružanje pomoćnih usluga i sl.)“
Obrazloženje je neodgovarajuće, s obzirom da su aktivni kupac i kupac-proizvođač u regulativi EU praktično ista kategorija: jedina razlika je u tome što aktivni kupci mogu da koriste sve vrste goriva za proizvodnju električne energije (uključujući i fosilna), dok kupci-proizvođači mogu da koriste samo obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije. Osim navedenog, Ministarstvo i Vlada su već ovim izmenama zakona mogle da uvedu mere koje bi pojačale odgovornost prema operatorima sistema (balansna odgovornost, pružanje pomoćnih usluga i sl.) – ali nisu.

4. „Za grubu procenu očekivanih efekata takvog stanja, može se pretpostaviti da bi samo 20 hiljada domaćinstava, koja bi koristila električna grejna tela snage 12 kW prouzrokovala dodatno opterećenje na sistemu od 240 MW, u vreme kada je električna energija najskuplja na tržištu. Taj potencijalni negativan uticaj se može jednostavno izbeći tako što se instalisana snaga elektrana kupaca-proizvođača u domaćinstvima ograniči na prihvatljivu vrednost, koja je dovoljna za obavljanje svih aktivnosti, izuzev korišćenja električne energije za grejanje prostorija.“
Ovo obrazloženje, ponuđeno od strane MRE i Vlade je paušalni scenario koji ne odgovara činjenicama. A činjenice su sledeće:

  • U Srbiji je za prethodnih godinu dana priključeno nešto više od 900 kupaca-proizvođača koja su domaćinstva. Ovim tempom razvoja, cifru od 20,000 domaćinstava koji su kupci-proizvođači bismo dostigli za 20 godina – negde oko 2043. godine.
  • Tvrdnja da bi svi ovi potrošači prešli na grejanje na struju, i tako prouzrokovali opterećenje sistemu od 240 MW je potpuno proizvoljna i nerealna. Pored toga, u sistemu Srbije koji ukupno ima 8,500 MW, opterećenje od 240 MW ne predstavlja značajan rizik za upravljanje sistemom.
  • Radi ilustracije, možemo uporediti stanje sa kupcima-proizvođačima u Srbiji i Sloveniji: u Sloveniji je, krajem 2021, u sistemu koji ima 3,900 MW bilo 200 MW kupaca-proizvođača. U Srbiji, u sistemu od 8,500 MW – ima 15 MW kupaca-proizvođača. Na ovom primeru se može videti da ograničavanje domaćinstava i kompanija da same proizvode električnu energiju za svoje potrebe ne može značajnije uticati na stabilnost elektroenergetskog sistema.

NEGATIVNE POSLEDICE USVAJANJA OGRANIČENJA ZA DOMAĆINSTVA I KOMPANIJE

1. Potencijal za korišćenje solarne energije na krovovima u Srbiji se smanjuje za skoro tri puta (sa 17.25 kW na 6.9 kW – za domaćinstva). Neshvatljivo je da Zakon, čija je osnovna svrha povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, zapravo ograničava domaćinstva i privredu da proizvode obnovljivu energiju.

U sadašnjem zakonu (čl 3), definisani su dugoročni ciljevi Republike Srbije, vezani za korišćenje energije iz obnovljivih izvora:

  1. smanjenja upotrebe fosilnih goriva i povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije u cilju zaštite životne sredine;
  2. dugoročnog smanjenja zavisnosti od uvoza energenata;
  3. otvaranja novih radnih mesta i razvoj preduzetništva u oblasti obnovljivih izvora energije;

Predložena izmena Zakona je potpuno suprotna ovako definisanim ciljevima. U sadašnjoj situaciji, u kojoj Srbija uvozi električnu energiju za podmirenje osnovnih potreba, pojava svakog kupca-proizvođača direktno smanjuje potrebe za uvozom, i pozitivno utiče na energetski bilans zemlje.
Pojava kupaca-proizvođača je dovela do osnivanja velikog broja instalaterskih kompanija, povećanja zaposlenosti, povećanja prihoda od carina, PDV i ostalih naknada – na osnovu povećanog korišćenja solarne opreme.
Ograničenja predložena zakonom će negativno uticati na sve ove pozitivne pojave koje su se dogodile u proteklih godinu dana – od pojave prvih kupaca-proizvođača u Srbiji.

2. Ograničenjem kompanija na 150 kW, kompanije neće moći u značajnijoj meri da umanje račune za električnu energiju, niti da se zaštite od povećanja tržišnih cena, jer im je ovim potezom praktično zabranjeno da proizvedu dovoljno električne energije za svoje potrebe.

Ovim ograničenjem će najviše biti pogođene proizvodne kompanije, kao i poljoprivreda, jer su njihove potrebe za električnom energijom znatno veće od ovoga što je predloženo.

Pored toga, onemogućavanje kompanija da samostalno proizvode obnovljivu električnu energiju i pokriju svoje potrebe, će posebno negativno uticati na konkurentnost srpskih kompanija koje će plaćati dodatne poreze na ugljen-dioksid prilikom izvoza svojih proizvoda u EU  (CBAM – Carbon Border Adjustment Mechanism): industrija cementa, veštačkih đubriva, gvožđa i čelika, i električne energije. Tranzicioni period primene ovog poreza startuje 1. oktobra ove godine.

Na osnovu svega navedenog, još jednom Vas molimo da svojim uticajem sprečite usvajanje čl. 12 Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koji je zasnovan na potpuno pogrešnim premisama, i u potpunosti suprotan interesima svih domaćinstava i kompanija u Srbiji, kao i interesima Republike Srbije u pogledu ispunjavanja međunarodnih obaveza.

Dokument  pripremio:
Centar za unapređenje životne sredine

Inicijativu su podržali:

  1. Energetska zadruga Elektropionir
  2. Energetska zadruga Sunčani krovovi
  3. Savez energetičara
  4. Beogradska otvorena škola
  5. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
  6. Mladi istraživači Srbije
  7. WWF Adria
  8. Centar modernih veština
  9. Pokret gorana Vojvodine
  10. Pokret gorana Novog Sada
  11. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  12. Udruženje Klima 101
  13. Udruženje PAКT
  14. Centar za ekologiju i održivi razvoj – CEКOR
  15. Lokalni odgovor
  16. Udruženje građana Novi put
  17. Društvo mladih istraživača Bor
  18. Transparentnost Srbija
  19. Centar za održivi razvoj Srbije
  20. Sunčica doo
  21. Conseko doo
  22. Telefon inženjering doo
  23. FMT Zaječar
  24. Virtuel doo
  25. Andreja doo
  26. Wiren doo Кladovo
  27. Solar Spektrum Novi Sad
  28. 4К sistemi 021 doo Novi sad
  29. SZTR Europromet – SP Solar Pirot
  30. Pro Solar sistem doo, Beograd
  31. ZTR za proizvodnju i prodaju sol opreme Vrnjačka Banja
  32. Termo-gas Senta
  33. Solar Energy Lazić doo

Prijavite se za vesti i novosti

iz Centra za unapređenje životne sredine