Komercijalni sektor baci više od 40 hiljada tona hrane godišnje
cuzsNEWpage2022-03-14T13:54:01+00:0014. MART 2022. Analiza istraživanja o direktnom merenju otpada od hrane iz komercijalnog sektora u Beogradu Komercijalni sektor u Beogradu godišnje generiše više od 40 hiljada tona jestivih i nejestivih delova hrane, pokazala je Analiza istraživanja o direktnom merenju i morfološkom sastavu otpada od hrane iz komercijalnih objekata. Podsećamo, Centar je u novembru predstavio rezultate istraživanja o otpadu hrane iz domaćinstava u Beogradu. U okviru direktnih merenja koja su sprovedena, posmatrano je ukupno 29 reprezentativnih objekata koji se svrstavaju u komercijalni sektor, i kome pripadaju: hoteli i drugi smeštaj, restorani i objekti brze hrane, prodavnice, škole i vrtići i preostali [...]
Na koji način nam toplota beži iz kuća i stanova
cuzsNEWpage2022-02-21T12:03:11+00:0026. JANUAR 2022. Da li ste znali da domaćinstva u Srbiji troše oko 60% više električne energije u odnosu na prosek u Evropskoj uniji? Imajući u vidu ovu činjenicu, neupućeni čitalac bi pomislio da je standard u Srbiji daleko veći u odnosu na zemlje EU, međutim znamo da to nije slučaj. Odgovor zapravo leži u veoma lošoj energetskoj efikasnosti od koje boluje veliki broj objekata u našoj zemlji. Loše stanje zgrada i kuća i veća potrošnja energije u Srbiji se ne odražavaju negativno samo na naše novčanike, već dosta doprinose i zagađenju vazduha, istovremeno udaljavajući našu zemlju od ispunjenja [...]
Energija promene u Beogradu – Dokument o stavu
cuzsNEWpage2022-02-21T12:02:14+00:0021. JANUAR 2022. DOKUMENT O STAVU Unapređenje primene mera energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije u Beogradu Klimatske promene su, bez sumnje, izazov koji će definisati 21. vek. Prosečna globalna temperatura već je za oko 1,2 stepena Celzijusovih viša u odnosu na predindustrijski period i svet je veoma blizu da prekorači granicu zagrevanja od 1,5 stepen nakon koje se očekuju velike posledice po klimu planete. Šesti izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama objavljen u avgustu 2021. oglasio je „crveni alarm” za celo čovečanstvo. Gradovi su jedni od glavnih kontributora klimatskim promenama i odgovorni su za 78% globalne potrošnje [...]
111 pitanja i odgovora o solarnoj energiji
cuzsNEWpage2021-12-21T15:16:33+00:00“Gotovo 27% teritorije Srbije je izuzetno pogodno i pogodno za postavljanje solarnih elektrana.” – izjavio je Nikola Mladenović iz Centra za razvoj neformalnog obrazovanja građana (CRNOG), na predstavljanju publikacije o potencijalima solarne energije u Srbiji, koja je pripremljena u okviru mreže “Klimatski forum”. Cilj studije je da pruži praktične informacije o primeni solarnih sistema i sastoji se iz četiri segmenta: osnovni podaci o solarnoj energiji i tehnologijama koje se najviše koriste, potencijal solarne energije u Srbiji, kratak prikaz neophodnih koraka u procesu instalacije solarnih sistema, i primere uspešnih projekata primene solarnih sistema u Srbiji – navela je Tijana Jakovljević iz [...]
Rodna ravnopravnost i klimatske promene
cuzsNEWpage2021-12-21T11:46:15+00:0015. DECEMBAR 2021. „Veća ranjivost žena na klimatske promene rezultat je društvenih struktura i normi koji dovode žene u nepovoljan položaj, a ne prirodnih predispozicija“ - naglasila je dr Marina Andrijević iz Međunarodnog instituta za sistemsku analizu u svom uvodnom izlaganju na tribini „Kog roda su klimatske promene?“, održanoj 14. decembra u organizaciji Klimatskog foruma. „Žene, više od muškaraca, stradaju u određenim vremenskim nepogodama, bilo sa smrtnim ishodom ili sa povredama ili pate od nekih dugoročnijih posledica poput nasilja u porodici”, objasnila je dr Andrijević. Na događaju su učestvovale i Tanja Popovicki, menadžerka programa u RES fondaciji, Zorica Skakun, [...]
Može li Srbija da se prilagodi na nove klimatske uslove?
cuzsNEWpage2021-12-04T15:29:32+00:0024. NOVEMBAR 2021. Mere adaptacije na klimatske promene u Srbiji moraju da prožimaju sve aspekte života ljudi, od poljoprivrede preko energetike do urbanog planiranja, ali da pre svega treba da podržavaju održivi razvoj - naglasili su učesnici onlajn tribine „Može li Srbija da se prilagodi na izmenjene klimatske uslove?“, održanoj 23. novembra, u organizaciji Klimatskog foruma. „Ako uništimo vazduh, zemljište, vodu, nećemo imati čime da se prilagodimo”, istakla je dr Mirjam Vujadinović Mandić, vanredna profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu upozoravajući da šteta od klimatskih promena u našoj zemlji od 2000. godine iznosi 7,8 milijardi evra i da se [...]
Kako, zašto i koliko bacamo hranu?
cuzsNEWpage2021-11-25T15:19:48+00:0010. NOVEMBAR 2021. Analize istraživanja o direktnom merenju otpada od hrane u domaćinstvima u Beogradu, kao i stavovima i navikama građana po tom pitanju Svako od nas, u proseku baci godišnje 27,7 kg jestivih, i 80,4 kg nejestivih delova hrane, pokazale su analize istraživanja o direktnom merenju otpada od hrane u domaćinstvima u Beogradu, kao i stavovima i navikama građana po tom pitanju, koje je objavio Centar za unapređenje životne sredine. „Posmatrano na godišnjem nivou, stanovnici glavnog grada, bace više od 165 hiljada tona jestivih i nejestivih delova hrane. Kada je reč o jestivim delovima hrane, najviše bacaju povrće [...]